Grupa 1
I. Književnost.
Zadatci uz polazni tekst.
Zadatci višestrukoga izbora.
U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.
Pozorno pročitajte polazni tekst (prvi tekst) i riješite 1., 2., 3., 4. i 5. zadatak.
Zadatci 1. i 2. odnose se na polazni tekst, a zadatci 3., 4. i 5. odnose se i na polazni tekst i na teoriju književnosti.
Dragutin Tadijanović, Kasni žetelac
Kasni žetelac ne podiže glave
Iznad klasja dozrelog. On žanje,
Brzo žanje; ne vidi da zlatan
Sunčani prah više ne lebdi
Nad poljem. Smrkava se. Kraj njega
Prolazi, lica ražarenog,
Djevojka tamna sa cvijetom u kosi;
Dovikuje mu, uzdrhtalim glasom,
Večernji pozdrav. Al on je ne čuje;
Samo žanje, brzo žanje, sagnut
Nad crnom zemljom; i ne zna,
Kad noć se spusti da će djevojka
Već otići daleko i samo će njen miris
Lebdjeti nad strništem. A on će,
Ražalošćen, teškim se vraćati korakom,
Sâm, kasni žetelac.
Grupa 2
Pozorno pročitajte polazni tekst (drugi tekst) i riješite 6., 7., 8., 9. i 10. zadatak.
Zadatci 6., 7. i 8. odnose se na polazni tekst, zadatak 9. odnosi se i na polazni tekst i na teoriju književnosti, a zadatak 10. odnosi se i na polazni tekst i na povijest književnosti.
Marko Marulić, Judita
KNJIGE MARKA MARULIĆA SPLIĆANINAU KIH SE UZDARŽIISTORIJA OD SVETE JUDITEU ŠEST LIBRI RAZDILJENANA SLAVU BOŽJU POČINJULIBRO PARVODike ter hvaljen’ja presvetoj Juditi,Smina nje stvoren’ja hoću govoriti;Zato ću moliti, Bože, tvoju svitlost,Ne htij mi kratiti u tom punu milost.Ti s’ on ki da kripost svakomu dilu njeI nje kipu lipost s počten’jem čistinje;1Ti poni2 sad mene tako jur napraviJazik da pomene ča misal pripravi.Udahni duh pravi u mni ljubav tvoja,Da sobom ne travi3 veće pamet moja,Bludeći ozoja4 z družbom starih poet,Boge čtova koja, kimi svit biše spet.5Da ti s’ nadasve svet, istinni Bože moj,Ti daješ slatko pet6, vernim si ti pokoj,A ne skup tri krat troj divička okola,7Pridavši još u broj s kitarom Apola.1 I nje kipu lipost s počten’jem čistinje - i njezinu tijelu ljepotu s poštenjem čistoće2 poni - dakle3 ne travi - ne budi u zabludi4 Bludeći ozoja - lutajući5 Boge čtova koja, kimi svit biše spet - koja štovaše bogove kojima svijet bijaše sapet6 pet - pjevati7 A ne skup tri krat troj divička okola - a ne skup od devet muza
Grupa 3
Pozorno pročitajte polazni tekst (treći tekst) i riješite 11., 12., 13., 14. i 15. zadatak.
Zadatci 11., 12., 13. i 14. odnose se na polazni tekst, a zadatak 15. odnosi se i na djelo u cjelini i na teoriju književnosti.
Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladoga Werthera
Baš sam dijete! Inatim se zbog jednog jedinog pogleda. Baš sam dijete! - Bili smo u Wahlheimu. Naišla je kočija s djevojkama, koje su nam se pridružile i kasnije se same vratile. Za vrijeme šetnje činilo mi se da u Lottinim crnim očima… budala sam, oprosti... ah, da samo vidiš te oči. Da skratim (oči mi se sklapaju od snenosti): djevojke se popeše u kočiju, oko koje smo stajali mladi W., Selstadt, Audran i ja. One su s vrata kočije ćaskale s tim momcima, površnim vjetrogonjama. - Tražio sam Lottine oči. Ona je svraćala pogled s jednog na drugog… Ali na mene? Na mene? Stajao sam tako sam, a njoj tako privržen - i nije me pogledala! - Srce moje joj je reklo tisuću puta „Zbogom!”, nije me pogledala! Kočija je krenula, osjetih suzu u svome oku. Gledao sam za kočijom, vidio sam na prozorčiću Lottinu krasno uređenu kosu, vidio sam kako se Lotta ogleda… Za kim? Za mnom? - Ah, dragi moj! Lebdim u toj neizvjesnosti. Tješim se: možda se ipak za mnom ogledala! Možda! - Laku noć! Zaista: pravo sam dijete!
Grupa 4
Pozorno pročitajte polazni tekst (četvrti tekst) i riješite 16., 17., 18., 19. i 20. zadatak.
Zadatci 16. i 17. odnose se na polazni tekst, zadatci 18. i 19. odnose se i na polazni tekst i na teoriju književnosti, a zadatak 20. odnosi se i na polazni tekst i na djelo u cjelini.
August Šenoa, Zlatarovo zlato
„(...) Doro! Čujte me. Zdrav ću biti i živ, ako od vas melema bude, jer” - skoči strastveno mladić - „moj život si ti, moje zdravlje si ti. Ne govori, oj ne govori dok ne izreknem šta mi srce davi.
Od onoga dana kadno te sumrtvu iznijeh ispod bijesnoga kopita, kadno te zaniješe ove ruke pod očinski krov, odjekuje mi srce tvojim imenom, zrcali se u mojoj duši milo ti lice! Na pomolu smrti, sred ljuta boja, u groznoj vrućici kadno me je palila rana - samo tebe je spominjala moja pamet. Noćni sanak, jutarnji osvanak bijaše Dora. Ne sudi me što ti vrijednoj djevici govorim van reda i običaja. Gle čelo mi gori, mozak mi kuca, a krv mi ključa kao žeženo gvožđe. Ne dozivaj hladne pameti, srce neka sudi srcu. Doro, izbavih ti život, Doro, vrati mi milo za drago, izbavi ti meni život, reci, djevojko, riječcu, reci da sam ti srcu drag!” I srvanu mladiću klonu glava pred Doru.
Djevojka skoči. Blijednu i planu. Kao da sniva. Krv da će joj raznijeti živce, srce skočiti iz njedara. Nestalnim plamom zasukljaše oči; rastvori drhtavice ruke i spustiv glavicu svoju na Pavlovu glavu zajeca i kroz plač i kroz smijeh:
„Jao, Pavle, šta učini od mene, Pavle!”
Grupa 5
Pozorno pročitajte polazni tekst (peti tekst) i riješite 21., 22., 23., 24. i 25. zadatak.
Zadatci 21. i 22. odnose se na polazni tekst, zadatak 23. odnosi se i na polazni tekst i na teoriju književnosti, zadatak 24. odnosi se i na polazni tekst i na djelo u cjelini, a zadatak 25. odnosi se na djelo u cjelini.
Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna
Početkom mjeseca srpnja, po neobično toplom vremenu, pred veče, iziđe neki mladić na ulicu iz svoje sobice, koju je bio unajmio kod stanara u S-skoj uličici1, te krene polagano, kao da se skanjuje, prema K-nu mostu2.Sretno je izbjegao susret sa svojom gazdaricom na stepenicama. Njegova sobica nalazila se pod samim krovom visoke četvorokatnice i ličila više na ormar nego na stan. Gazdarica pak, koja mu iznajmljivaše tu sobu s objedom i poslugom, stanovala je jedan kat niže, u zasebnu stanu, pa kad god bi izlazio na ulicu, morao bi svakako proći kraj gazdaričine kuhinje, koja je gotovo uvijek bila širom otvorena na stubište. I svaki put, kad god bi ovud prolazio, mladića bi podilazilo neko bolno, strašljivo čuvstvo, kojega se stidio i zbog kojeg se mrštio. Dužan je gazdarici i kosom na glavi, te ga je strah da se ne sretne s njom.Nije on bojažljiv i zastrašen, nego baš obratno; no od nekoga je vremena bio u razdražljivu i napetu stanju, koje je ličilo na hipohondriju.1 u S-skoj uličici - u Stolarskoj uličici2 prema K-nu mostu - prema Kukuškinu mostu
Grupa 6
Pozorno pročitajte polazni tekst (šesti tekst) i riješite 26., 27., 28., 29. i 30. zadatak.
Zadatci 26., 27. i 28. odnose se na polazni tekst, zadatak 29. odnosi se i na polazni tekst i na teoriju književnosti, a zadatak 30. odnosi se na djelo u cjelini.
Pavao Pavličić, Dunav
U drugoj polovici travnja, kad se proljeće već dobro uputi, i kad se u čamcu može skinuti i košulja, usprkos vjetru što pirka iz donjeg toka, na rijeci se pojave hobisti. U to doba godine oni su najživahniji, imaju najviše ideja i stalno se muvaju, pa se na rijeci dobro vide. To je razdoblje njihove najžešće aktivnosti.
Oni se dijele u tri skupine. U prvu spadaju manijaci inovacije, u drugu manijaci eksperimenta, a u treću manijaci organizacije. U svakoj od tih skupina ima različitih ljudi: vedrih i melankoličnih, visokih i malih, debelih i mršavih, bogatih i siromašnih, starih i mladih. Ipak, može se reći da su manijaci inovacije najčešće ljudi povučeni i zatvoreni, koji pate zbog takvog statusa, iskompleksirani i picajzle; da su manijaci eksperimenta ljudi vedri, mladi i neozbiljni, vjetropiri koji se kočopere pred djevojkama ili se odazivaju vabljenju neobičnog i novog; da su manijaci organizacije neostvareni umjetnici i učenjaci, ljudi humani i topli, željni ljudske blizine i nježni prema sebi i prema drugima.
Grupa 7
Pozorno pročitajte polazni tekst (sedmi tekst) i riješite 31., 32., 33., 34. i 35. zadatak.
Zadatci 31. i 32. odnose se na polazni tekst, zadatak 33. odnosi se i na polazni tekst i na teoriju književnosti, zadatak 34. odnosi se i na polazni tekst i na djelo u cjelini, a zadatak 35. odnosi se na djelo u cjelini i na povijest književnosti.
Sofoklo, Antigona
ANTIGONA
Poràzmisli, da l’ možeš skupa sa mnom poć.
IZMENA
Za kakvim poslom to? I što je naum tvoj?
ANTIGONA
Da pomogneš mi mrtvom bratu nasut grob.
IZMENA
Sahraniti ga kaniš mimo zapovijed?
ANTIGONA
Dakako, kao brata moga, a i tvog,
kad nećeš ti. Jer ja ne mogu izdat njeg.
IZMENA
O jadnice! Iàko Kreont nè dā tog?
ANTIGONA
Od dužnosti me mojih neće odbit on.
IZMENA
O jao, sestro moja, zar zaboravljaš
na oca nam, što golem snašao ga rug,
kad vlastitom je voljom otkrio svoj grijeh,
i vlastitom si rukom oduzeo vid.
A majka, s kojom bračni savio je log,
spletenom omčom stvori kraj životu svom.
I treće, oba brata, nesretnika dva,
u istom času ista zàtekla je smrt,
kad jedan protiv drugog podigoše mač.
Bez ikoga smo sad, i gledaj, kakav jad
očekuje nas grozan, povrijedimo l’ vlast
i odluku vladara prekršimo svog.
I promisli, da mi smo ženski porod slab,
s muškarcima nam nije lako biti boj.
Ta našom sudbom ravna uvijek netko jak,
pa podnijet valja to, a i još težu bol.
Pomolit ću se stoga svijetu podzemnom,
nek oprost meni da, jer sili ustupam,
i poslušat ću vlast. Ta nije mudar stvor,
tko preko svojih snaga želi k cilju stić.
Grupa 8
I. Književnost.
Zadatci bez polaznoga teksta.
Zadatci višestrukoga izbora.
U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.
Grupa 9
II. Hrvatski jezik.
Zadatci višestrukoga izbora.
U sljedećim zadatcima od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.