Grupa 1
I. Književnost i neknjiževni tekst
Zadatci uz polazni tekst. Zadatci višestrukoga izbora. Zadatci od 1. do 30. odnose se na polazne tekstove.
Zapuštena
U jednoj sobi ogromnoga grada
pokraj sirotnoga pokućstva i suđa
živi mlada žena
Svaki dan o podne i naveče
uđe jedno vučje lice
I dok žena stojeći po strani
Čeka
vučje lice jelo proguta
i ode
U noći
mlada žena ćuti pokraj peći
– pjev vatre šúmi u tišini sobe –
nad romanom Marcela Prévosta
Dugo lice blijedo i bez nade
oteščalo od čitanja padne
nad stranice romana
i usne
Na prozoru rastvoreni modri cvjetovi
čeznu sami u noć
u kojoj bliza krčma divlje šumori i pjeva
Antun Branko Šimić
Grupa 2
Zadatci 4. – 6. odnose se na ulomak iz Osmana Ivana Gundulića.
Ivan Gundulić, Osman
Sunčanica mlada i lijepa,
od ke slovu svud kriposti,
svijetlo ufanje ćaćka slijepa
i štapak je u starosti.
Mile unuke on viditi
želi od drage kćerce ove
i u njih opet ponoviti
sebe i mrtve svê sinove.
Ali je zaman da itko sada
nje lipotu dvori mnogu,
zašto djevstvo ona mlada
zavjetova višnjem Bogu.
Mudri ćaćko s biljêg veće
pozna ovu nje odluku
i, što obljubit kćerca neće
vjerovnika, ćuti muku.
No u sebi opet sudi
da od djetinjstva plaha ishodi
taj nje misô, s koje žudi
da dni tako sama vodi.
Tim neka u njoj od ljubavi
probudi se časna želja,
on razlike igre stavi
od radosti i veselja.
Od bugarskih mlados sela
na igre se kupi ove,
i ljuvena i vesela
sjediljkam ih milim zove.
Lijepe djevojke i gizdave,
i seljani mladi š njima
na nje idu, i vrh glave
svak od cvijetja vijenac ima.
U tanac se svi hitaju,
svi začinju slatke pjesni
i razlike igre igraju
u pokoju i u ljuvezni.
Vrh livade mlad uz mlada
sjedi u cvijetju razlikomu,
i riječ s riječim hitro sklada
na uho šaptom ovi onomu.
Natječu se svi pastiri,
i ukazat svaki uživa
Da skladnije dipli sviri
I da u slađi glas popiva.
Zatjecat se još ne taže
pastirice najmilije,
ka začinja pjesni draže,
ka li vjenčac ljepše vije.
Sjediljke ove skupio bȋše
starac Ljubdrag na svom stanu,
jeda srce tvrdo odviše
od svê kćerce one ganu:
ter od mladih, kih ustrili
slavna lipost nje velika,
kigodi joj tuj omili
i obere ga vjerenika.
Grupa 3
Zadatci 7. – 9. odnose se na ulomak iz Tene Josipa Kozarca.
Josip Kozarac, Tena
To divno tijelo bit će sada Jozino i Đorđevo: Jozino, koga nije mogla pred dvije godine ni gledati, koji joj je bio nemio kao zelena voćka! Je li joj žao? Čemu da joj bude žao kada poslije vodnika ionako nije nikoga više ljubila, ali u dubini duše mora si ona priznati da joj se vatreni Đorđe većma dopada negoli gospodski Leon. Razlika stališa, naobrazbe, način života među njom i Leonom, sve to više ju je odbijalo negoli privlačilo k Leonu.
Da je sad Leon vidi u Jozinu i Đorđevu zagrljaju, što bi on rekao, bi li mu možda bilo žao? Ne bi, njega bi to samo neugodno dirnulo, baš kao kada bi vidio Canovin kip u zadimljenoj seljačkoj kuhinji. On ne bi žalio za njom, nego za onim što je na njoj lijepo – a za čim da ona žali, ona koja bolje razumije Đorđevu neobuzdanu vatru, Jozine prostačke riječi negoli Leonovo obožavanje „lijepoga” na njenom tijelu? To čuvstvo „lijepoga” naleti katkad i njojzi u dušu, ali njezina duša već je bila podivljali busen cvijeta iz kojega je više trnova negoli cvjetića isklijalo.
Grupa 4
Zadatci 10. – 12. odnose se na ulomak iz Kiklopa Ranka Marinkovića.
Ranko Marinković, Kiklop
Kad su stigli veterinarski stručnjaci iz urođeničkoga sela, agent je mirno pasao kao i sva ostala grla. Ipak mu silom uguraše u ždrijelo slinave gvalje od nekakvih trava koje su najprije sažvakali u svojim ustima i zatim mijesili među prstima pljujući u njih obilno. Agent se doduše davio od toga, ali je ipak nastojao svim silama da posluša svoje dobronamjerne mučitelje: gutao je zelene kuglice mučno kao kokoš. Oni su ga liječili. A on se odmah i ponadao: eto, liječe, znači... i smiješio im se s prijaznom zahvalnošću.
– Što su to trpali u njega? – upita kapetan liječnika tonom šefa obitelji.
– Mislim, biljne purgative. Gospodina će to temeljito pročistiti. Ali čini se da to nije cijeli postupak. Oni će mu još i zle duhove istjerati iz trbuha.
I doista, povalili su pacijenta na leđa i dok su ga četvorica držala za ruke i noge Veliki Vrač mu je utaknuo bambusovu cjevčicu u duboko usaljeni pupak, zatim uzeo ugarak iz ruku svog asistenta i živom žeravom stao šarati krugove oko bambusa po nabreklom agentovom trbuhu izgovarajući obredne riječi na koje su njegovi pomoćnici odgovarali skandirajući neke druge riječi, vjerojatno u ime demona koji, očito, nisu bez otpora napuštali utrobu našeg prijatelja. Agent je, razumije se, urlao od boli, a to je Veliki Vrač primao sa zadovoljstvom, kao znak uspješnog rađanja na pupak.
Upravitelj stroja, koji je, čini se, bio najhumaniji i svakako najjači među bijelcima, učini pokret kojim bi vjerojatno bio zadavio Velikoga Vrača da ga liječnik nije u pravi čas zaustavio.
– Zar ste poludjeli, gospodine!
– Pa dokle oni kane tako mučiti ovog čovjeka?
– Dok mu ne istjeraju i posljednjeg demona iz trbuha kroz onaj dimnjak na pupku. Demoni bi navodno trebali pobjeći pred vatrom...
– Pa kada će to biti? – upita kapetan naivno, s laičkom radoznalošću.
– To pitajte njih – odgovori liječnik neprijazno.
Grupa 5
Zadatci 13. – 15. odnose se na tekst Zaprepaštenje Jorgea Luisa Borgesa.
Jorge Luis Borges, Zaprepaštenje
Jedan susjed iz Moróna izvijestio me o slučaju:
„Nitko baš pravo ne zna zašto su se Moritán i Pardo Rivarola zavadili, i to tako žestoko. Obojica su bili iz konzervativne stranke, a vjerujem da su se i upoznali u podružnici. Ne sjećam se Moritána jer bijah još vrlo mlad kad je on umro. Kažu da mu je obitelj bila iz Entre Riosa. Pardo je poživio još mnogo godina. Nije bio nikakav vođa niti nešto slično, ali je tako izgledao. Bio je prilično nizak i težak i vrlo razmetljiv u oblačenju. Nijedan od dvojice ne bje mlitav, ali je Rivarola više razmišljao, kako se kasnije i vidjelo. Odavno se bio zakleo da naudi Moritánu, ali je htio djelovati oprezno. Opravdavam ga; ako nekoga ubiješ i zatim moraš ispaštati u zatvoru, postupio si budalasto. Pardo je svoj plan dobro pripremio.
Bilo je oko sedam sati uvečer, jedne nedjelje. Trg je bio pun svijeta. Kao i uvijek, tu je bio Rivarola, koji je polagano šetao, s karanfilom u zapučku i u crnom odijelu. Hodao je sa svojom nećakinjom. U jednom je trenutku iznenada udalji od sebe, čučnu na pod i počne mahati rukama i kukurikati kao da je pijetao. Ljudi se u strahu razmaknuše. Tako poštovani građanin kao Pardo, pa da to čini pred očima i usprkos čitavom Morónu, i to još nedjeljom! Nakon stotinjak metara okrenu se natrag i svejednako mašući i kukurikajući uđe u Moritánovu kuću. Gurnu vrata i jednim skokom nađe se u dvorištu. Mnoštvo se okupilo na ulici. Moritán, začuvši buku, pojavi se na dnu dvorišta. Vidjevši groznog neprijatelja kako nasrće, pokuša se uvući u kakvu sobu, ali jedan ga metak zahvati, a zatim i drugi. Rivarolu su odvela dva stražara. Čovjek se odupirao, kukurikajući.
Nakon mjesec dana bio je na slobodi. Službeni liječnik proglasi da je bio žrtvom iznenadnog napada ludila. Zar ga čitavo mjesto nije vidjelo kako se ponaša kao pijetao?”
Grupa 6
Zadatci 16. – 18. odnose se na ulomak iz Antigone Sofokla.
Sofoklo, Antigona
Kreont
A što je? Kako riječ me tvoja prepala!
Tiresija
Pa znat ćeš kad umijeća moga čuješ znak.
Na mjestu kad sam starom, ptica motrištu,
Gdje svaka dolijeće mi ptica, sjedio,
Glas ptičji nepoznat mi čujem, ljutome
U bijesu, divljoj graji one kreštahu.
Razabrah: jedna drugu čupa pandžama
I kolje; klepet krila jasno čuo se.
U strahu odmah htjedoh žrtvu prinijeti
Na zapaljenu žrtveniku, ali plamen se
Te žrtve paljenice nije primao:
Po pepelu se mast od bedra cijedila,
Razlijevala i dimila; tad prsne žuč
I uvis šikne, a salo se topilo
Što bedrenu je svuda kost omatalo.
Od ovog sam dječaka tako doznao
Za gatanje da žrtva znaka nè daje;
Jer meni on je vodič a ja drugima.
A to zbog tvoje volje boluje nam grad.
Ta svi su žrtvenici i sva ognjišta
Sad ptičje a i pseće hrane prepuni
Od Edipova sina, palog jadnika.
Pa onda bozi žrtvene već molitve
Ne primaju nit’ plamena od žrtava.
Nit’ krešti ptica dobrokobno òkusiv
Te masne krvi poginula čovjeka.
To, dakle, sinko, drži sad na pameti!
Ta griješiti je prirođeno ljudima;
Al’ sagriješi li tko, on više čovjek lud
Ni nesretan bit neće ako liječi se
I nije uporan kad ù zlo zàbrazdi.
Tvrdoglavost je isto što i bezumlje.
Ti pusti mrtvog, ne muči poginula!
Zar podvig je još jednom ubit mrtvoga?
U dobroj zborim namjeri: poslušati
Riječ dobrohotnu dobitak je najveći.
Grupa 7
Zadatci 19. – 21. odnose se na ulomak iz Život je san Pedra Calderóna de la Barce.
Calderón de la Barca, Život je san
(Otvaraju se vrata i ukazuje se Sigismund, okovan u lance i obučen u kožuh. U kuli je svjetlo.)
SIGISMUND (iznutra)
Jao meni, nesretniku!
Kad me bijes vaš tako slama,
o nebesa, znati hoću,
rodivši se kakvu zloću
ja pokazah prema vama?
No već time što sam rođen,
znam kakvim sam zlom pogođen.
Zato dobar razlog vodi
vašu strogost – moram reći –
jer čovjekov grijeh najveći
u tome je što se rodi.
Jedina su moja htijenja,
o nebesa: zbog svog mira
želim znati (bez obzira
na taj zločin mog rođenja)
da l’ još čime vas uvrijedih,
te me takva kazna slijedi?
Jer i drugi rođeni su
kao i ja – to svi znate –
pa ih mnoga dobra prate,
koja meni dana nisu.
Ptić u gnijezdu se izvali
i čim bude pun biserja,
šaren kao cvijet od perja
i krilati buket mali,
odmah leti leta laka
kroz odaje bistra zraka
i ostavlja blagostanje
svoga gnijezda u stablima,
a ja više duše imam,
no slobode mnogo manje.
Zvijer se rodi: kožu čistu
čim joj ospu pjege divne
što se kao zvijezde čine
(zahvaljujuć umnom kistu),
po nagonu svom je ona
već opasna i smiona
i, okrutna prema svima,
po svom labirintu hara,
a ja, s mnogo više dara,
ja slobode manje imam.
(...)
Kad me prožme jad taj hudi,
kao vulkan gorim cio
i srce bih svoje htio
iščupati van iz grudi.
Tko i zašto tako sudi
i otima ovdje nama
naša ljudska prava sama,
povlastice i nagrade
što ih nebo vodi dade,
ptici, zvijeri i ribama?
ROSAURA
Njegove riječi u meni su
strah i samilost izazvale.
SIGISMUND
Tko je slušao moje riječi?
Je li Klotaldo?
Grupa 8
Zadatci 22. – 24. odnose se na tekst Nadrealisti i kravate Viktora Žmegača.
Viktor Žmegač, Nadrealisti i kravate
NADREALISTI I KRAVATE. Sa starih crno-bijelih ili smećkastih fotografija gleda nas povijest. Kad nas motre umjetnici, stvara se dodatna kulturnopovijesna vrijednost. Preda mnom je jedna od skupnih fotografija istaknutih dadaista i nadrealista iz sredine dvadesetih godina. U prvom redu sjede ličnosti koje ne treba predstaviti: Tristan Tzara, André Breton, Salvador Dalí, Max Ernst, Man Ray. Svojim su djelima među najradikalnijim modernistima dvadesetoga stoljeća. No fotografija to nimalo ne pokazuje. Danas smo navikli na to da se avangardni signali moraju očitovati i u odjeći. Ako je umjetniku stalo do sebe, mora biti čupav, razdrljen, u što starijim trapericama i puloveru koji je njegovano prljav, po mogućnosti na dva-tri mjesta propaljen cigaretom. U naše vrijeme to je standard, a svakako više nije provokacija. Prije osamdesetak godina likovni i tekstualni izazovi bili su nezapamćeno žestoki, ali djela bila su jedno, a odijevanje drugo. Antigrađanski nasrtaji bili su u slikama i riječima koje su dolazile iz ruku autora pomno građanski obučenih. Čak ni dadaistička ulična događanja u prvim godinama poslije rata nisu bila bez izglačanih odijela, kravate ili leptirmašne. Takva je i fotografija. Svi imaju uredne košulje i decentne kravate, svi su uz suzdržan smiješak uprli oči u kameru, kao da će izletjeti ptičica. I Man Ray ne drži se drukčije, jedan od najvećih umjetničkih fotografa stoljeća. Tada svakako još nije postojala uniformnost vanjskih i unutarnjih crta ličnosti. Zanimljivo je protuslovlje u današnjoj epohi, koja od umjetnika očekuje klaunsku odjeću, naušnice i nanosnice, ali ne uočava da je umjetnost postala repetitivna. Gospoda s kravatama i sakoima (a ne s ribarskim jaknama) rušili su estetske konvencije stare i po petsto godina, i to sa štropotom. Danas su se posljednji trzaji provokacije preselili u ekstravagancije vanjske pojave.
Grupa 9
Zadatci 25. – 27. odnose se na tekst Utjecaj monitora s katodnom cijevi na uređaje i ljude Darka Grundlera.
Darko Grundler, Utjecaj monitora s katodnom cijevi na uređaje i ljude
Utjecaj elektromagnetskog polja monitora na uređaje svodi se na izazivanje smetnji i neispravnog rada. Takva vrsta ometanja zove se elektromagnetska interferencija (engl. electromagnetic interference, EMI). Primjeri ometanja su: smetnje na TV prijamnicima, radioprijamnicima i telekomunikacijskoj opremi. (...) Problem zajedničkog rada više uređaja bez osjetnog međusobno neželjenog utjecaja jest problem elektromagnetske sukladnosti (engl. electromagnetic compatibility, EMC). Za neka dva uređaja kaže se da su elektromagnetski sukladna ako mogu zajedno raditi bez međusobnih smetnji. Smatra se da monitor može štetno utjecati na zdravlje ljudi koji se nalaze u njihovoj blizini. Štetnost monitora nije u potpunosti razjašnjena niti su sa sigurnošću ustanovljene zdravstvene posljedice. Jedno od područja istraživanja jest utjecaj elektromagnetskih polja koja stvara monitor. Monitor se sastoji od mnogo sastavnih dijelova kroz koje protječe električna struja, pa se sukladno tome oko monitora rasprostiru električna i magnetska polja. Rasprostiranje električnih i magnetskih polja naziva se emisija (engl. emission). Prema istraživanjima, monitori proizvode dvije vrste emisija koje mogu utjecati na zdravlje. ELF (engl. extremely low frequency) emisija je izuzetno niske frekvencije (5 Hz do 2 kHz), a glavni joj je izvor uspravni otklonski sustav i napojna jedinica monitora. VLF (engl. very low frequency) emisija je vrlo niske frekvencije (2 kHz do 400 kHz), a izvor VLF-a vodoravni je otklonski sustav monitora. Viši pogonski naponi, kod višebojnih monitora, uzrokuju u načelu i veće razine emisije.
Korisnici se od emisije mogu zaštititi na dva načina: filtriranjem signala i oklapanjem monitora. Oklapanje se svodi na zatvaranje monitora u metalni oklop tako da se pojedini dijelovi monitora presvlače tankim metalnim presvlakama. Primjerice staklo katodne cijevi monitora sadrži olovo kako bi smanjilo zračenje. Mišljenja stručnjaka o općoj štetnosti monitora na zdravlje vrlo su podijeljena i često suprotna te ne postoji znanstveno čvrsta podloga kojom bi se mogla potkrijepiti štetnost utjecaja monitora na zdravlje.
Grupa 10
Zadatci 28. – 30. odnose se na tekst Savršena tjestenina.
Savršena tjestenina
Kad se vratite gladni s posla, a niste neki vješti kuhari, posegnut ćete za namirnicama pogodnima za brzu pripremu. Jedna je od njih i tjestenina. Iako njeno kuhanje nije komplicirano, postoje pravila koja je potrebno slijediti kako bi se iz ove namirnice izvuklo ono najbolje.
Odaberite visokokvalitetnu tjesteninu od fino mljevene durum-pšenice. Ona u usporedbi s običnom pšenicom sadrži više minerala i vitamina te također ima visoki udio proteina koji pridonose elastičnosti tjestenine pa se neće tako lako raskuhati.
Kuhajte ju u dovoljnoj količini vode kako se ne bi slijepila i otpustila škrob. Neki od kulinarskih stručnjaka preporučuju čak 5 L vode na 1 kg tjestenine. Naravno, vaša količina tjestenine možda neće biti ovako velika, ali ako je riječ i o samo 500 g, iskoristite veći lonac u koji može stati barem 3 – 4 L vode jer je to jedini način da se tjestenina ravnomjerno skuha i bude ukusna.
Budite oprezni s dodavanjem ulja i soli. Dodavanjem ulja nećete spriječiti sljepljivanje, već ćete tjesteninu učiniti masnijom. Stoga ju promiješate 3 – 4 puta u 10 minuta kako ne bi došlo do neželjenoga sljepljivanja. Sol dodajte nakon što je voda zakipjela. Tako ćete ubrzati proces zagrijavanja vode. Na svaku litru vode dodajte otprilike 1 ½ žličicu soli.
Kako biste izbjegli raskuhavanje tjestenine, kušajte ju 2 – 3 minute prije predviđenoga završetka kuhanja otisnutoga na pakiranju jer ćete tako najbolje osjetiti al dente čvrstoću koja predstavlja savršeno skuhanu tjesteninu.
Tjesteninu nakon kuhanja nemojte ispirati jer se tako gubi škrob i sva slasnost dobivena kuhanjem u slanoj vodi. Samo je procijedite i još vruću pomiješajte s umakom kako ne bi došlo do sljepljivanja. Umak po potrebi dodatno zagrijte s tjesteninom, ali ne duže od 2 minute. Jela od tjestenine servirajte topla, osim ako nije riječ o nekom obliku hladne salate.
Grupa 11
II. Književnost
Zadatci bez polaznoga teksta. Zadatci višestrukoga izbora.
Grupa 12
III. Jezik
Zadatci višestrukoga izbora.