Grupa 1
I. Čitanje
Zadatci s polaznim tekstom.
Zadatci višestrukoga izbora.
U zadatcima višestrukoga izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.
Točan odgovor donosi jedan bod. Zadatci od 1. do 30. odnose se na polazne tekstove.
Posljednja pomast
Iznova k vama ja se vraćam, sveteMasline, što vas sadio moj djedoI gajio moj otac, a još dijete -Pod vama ja sam sanjareći sjȅdō.Iz vašeg ploda djed je začin hraniSàžimō1 rukom svojijeh težaka,A otac moj na svakoj vašoj graniPlamičak brao za dne zimskog mraka.I vi im daste mâst i svjetlo: zdravljeTijelu, radost očima i duši.I još ste tu. I sunčevo vas slavljeJoš raji2. I vrh vaš se još ne suši.Sa duga puta ja vam dođoh, sveteMasline, crn i trȕl ko ì pānj zimi, -Jer čas već stiže da i ono dijete,Ko djed i otac, od vas dar svoj primi.Što sada trebam, vi ćete mi dati.U krevet leć ću što se ù njem rodih.Svoj časak smrtni ja ću dočekatiNa žalu s kojeg jednom i odbrodih.I hoću da tu jadnu pȕt mi - što jeKrštena bila vodom iz bunaraOtoka našeg - u čas smrti moje,Pomaže ulje màslinika stara.1 sàžimō, od sažimati - stisnuti, stlačiti, zgusnuti2 raji, od rajiti - obasjavati srećom, činiti nekoga da se osjeća kao u raju
Grupa 2
Pozorno pročitajte polazni tekst (drugi tekst) i riješite 6., 7., 8., 9. i 10. zadatak.
Ranko Marinković, Kiklop
U trpezariji za doručkom do njega je sjeo „Krele”. Ne po svojoj volji, već po nekom rasporedu, aličini se da je on to primio kao sretnu okolnost, želio je razgovarati s Melkiorom koji nije dodirnuo jela.- Nemoj se ljutiti - reče „Krele” gledajući krišku kruha ispred Melkiora namazanu nekom crnom
marmeladom. - Ja sam ono tamo namjerno, znaš. Ti si ipak viši intelektualac, profesor, je li? To se ividi. A meni je to, da ti kažem, zabavno. Uvijek sam volio lajati, to jest, vau-vau - pse imitirati. Moguih sve uzbuniti koliko god ih ima na dohvatu moga glasa. Jednom ću ti pokazati, noću, vidjet ćeš.- Vjerujem ti, dragi...
- Zovi me Krele. Mani, neka se naviknu, to je korisno.
- Što je korisno?
- A to, da ti nalijepe neku etiketu. „Krele” je isto što i kreten, naziv od milja. Jer ponos... šta, da
budem ponosan? Ponosan regrut, ma šta kažete! A zašto ne jedeš? Nećeš? Mogu li ja? Hvala ti kobratu. Da se s ponosom naganjam sa starom droljom Lizom (mislim kobilom), a ona mene kopitommože baš posred ponosa, ha? A jok! Radije lajem na sijalicu! - Mljackao je slasno svježi kruh sacrnom marmeladom i govorio povjerljivo, otkrivajući svoju tajnu. - Zna on da je nitko i ništa. Ti mislišda ne zna? O-ho, Čičak ima sedam fakulteta! Ali ja ih imam devet! Jesi li imao kada zakrpljenuzadnjicu... ili naprosto bez zakrpe, rupu? E, ja imam i tu visoku školu, a Čičak je nema, njemu jevojska oblačila čakšire1. Ali on sada ima vlast, a ja je nemam. Zato kad se on izvoli rugati, trebasamo pogoditi kojim pravcem želi da se krene. Njemu je to potrebno, razumiješ? Što bi on bio, naprimjer, pored tebe? Neki kukavni kukac. Gnjida. Ti znaš Pitagorin poučak, a on - da konj ima četirinoge. Zato ga se čuvaj... jer on će te sa sve četiri, da te đavo odnese!- Pa što sam mu ja skrivio? - snebiva se Melkior i dolazi mu da zaplače. - Ja... sam mu pokoran.
- Pokoran, a usto misliš... i tako dalje... što da te citiram, zna on to. Zato te i pita kako se gasi
sijalica. Da bi ti uništio misao. A u tebi se buni dostojanstvo, ljudsko, je li? Mani to. Insekti će prijeili kasnije pojesti čovječanstvo, ima ih milijardu milijarda puta više nego nas. Ja sve gledam satog stajališta i ne uzbuđuje me naše privremeno dostojanstvo. To prepuštam velikanima. Budućiarheolozi neće naći ni traga od svega toga na njihovim kosturima. Za stotinu godina, a možda iranije, pojavit će se na tržištu Hitlerove kosti, dakako lažne. Amerikanci će plaćati teške dolare zajedan Hitlerov plombirani zub, za dvije Mussolinijeve vlasi, mada nema nijedne na glavi. Sve suto jadne gluposti, lopata i lopata, i ništa više. Treba sada živjeti. Sačuvati žive kosti ispod Čičkovevlasti, makar i lajući na elektriku. Ali ti, čini se, imaš drugu taktiku. Neka. Čuvaj ga se. Cezar je,kažu, već dvojicu ubio. Kad ubije trećega, ucmekat će ga. Kakva satisfakcija za trećega, a!1 čakšire - hlače od vune
Grupa 3
Pozorno pročitajte polazni tekst (treći tekst) i riješite 11., 12., 13., 14. i 15 zadatak.
Marcel Proust, Combray
Pošto se Françoise već pobrinula da moji roditelji dobiju sve što im treba, penjala se prvi put ktetki da joj dade pepsin1i da je pita što želi za ručak. Malokad nije bilo potrebno da o nečem iznesesvoje mišljenje ili protumači kakav važniji događaj:- Zamislite, Françoise, gospođa Goupil zakasnila je više od četvrt sata da dođe po svoju sestru;
ako se još malo zadrži na putu, ne bih se nimalo začudila kad bi stigla na misu tek poslije podizanja.- Ah, to i ne bi bilo nikakvo čudo - odgovori Françoise.
- Françoise, da ste došli prije pet minuta, vidjeli biste još kako prolazi gospođa Imbert i nosi dva
puta veće šparoge od šparoga stare Callotove; pokušajte doznati od njezine služavke gdje ih jenabavila. Vi nama ove godine servirate šparoge uz svako jelo pa bi vam takve dobro došle za našeputnike.- Ne bi bilo nikakvo čudo da su te šparoge iz vrta gospodina župnika - pripomene Françoise.
- Ah, ne bih baš rekla, sirota moja Françoise - otpovrne tetka sliježući ramenima - da je to iz vrta
gospodina župnika! Pa valjda znate da kod njega uspijevaju samo neke sitne, bijedne, bezvrijednešparoge. A kažem vam da su ove bile debele kao ruka. Dakako, ne kao vaša ruka, nego kao ovamoja jadna ručica koja je ove godine još više omršavjela... Jeste li čuli, Françoise, onu zvonjavu štomi je probila uši?- Nisam, gospođo Octave.
- Ah, sirota moja djevojko, bit će da imate zbilja tvrde uši, zahvalite dragom Bogu! Maguelonka je
došla po doktora Piperauda. Odmah je zatim izašao s njom pa su skupa skrenuli u Ulicu Oiseau. Bitće da se neko dijete razboljelo.- Ah, eto ti ga na, Bože! - uzdahne Françoise, koja nije mogla slušati kako je nesreća snašla
neku nepoznatu osobu, pa makar i negdje daleko u svijetu, a da ne počne kukati.- A za kim je, Françoise, zvonilo mrtvačko zvono? Ah, Bože, bit će za gospođom Rousseau. Eto,
već sam zaboravila da je sinoć preminula. Ah, vrijeme je da dragi Bog i mene pozove, sasvim samizgubila glavu poslije smrti mog sirotog Octavea. Nego, ja vam samo oduzimam vrijeme, dijete moje!- Ma ne, gospođo Octave, nije vam moje vrijeme toliko dragocjeno; onaj tko nam ga daje nije
nam ga prodao. Idem samo prigledati da mi se nije vatra ugasila.Tako su Françoise i moja tetka na toj jutarnjoj sjednici pretresle prve događaje toga dana. Alikatkad su ti događaji zadobivali takav tajanstven i ozbiljan karakter da bi tetka osjetila da nećedočekati onaj trenutak kad će Françoise sama doći do nje, pa bi u kući četiri puta gromoglasnoodjeknulo zvonce.- Ama, gospođo Octave, nije još vrijeme za pepsin - dobacila bi joj Françoise. - Da vam nije zlo?
- Ma nije, Françoise - odgovorila bi joj tetka - ma jest, zapravo, znate i sami da mi je malokad
sasvim dobro; jednog ću dana preminuti kao gospođa Rousseau a da neću imati kad ni da sesnađem; ali nisam vas zato zvala. Nećete mi vjerovati da sam maloprije vidjela, kao što sad vasgledam, gospođu Goupil s nekom curicom koju uopće ne poznajem!1 pepsin - lijek za probavu
Grupa 4
Pozorno pročitajte polazni tekst (četvrti tekst) i riješite 16., 17., 18., 19. i 20. zadatak.
William Shakespeare, Hamlet
POLONIJE: (...) Moj vladaru i moja gospo - raspravljatiŠto veličanstvo mora biti, što je dužnost,Zašto je dan dan, i noć noć, a vrijeme vrijeme,Bilo bi rasipati dan i noć i vrijeme.Stoga, jer je kratkoća duša razbora,Opširnost samo tijelo i izvanjski ukras,Da skratimo: vaš plemeniti sin je lud.Da, on je lud; a kad se pravo objasni,Ludilo nije drugo nego biti lud.No, pustimo to.KRALJICA: Više srži, a manje umijeća.POLONIJE: Kunem se, gospo, da se ne služim umijećem.Da je lud, istina je; istina je, šteta!I šteta što je istina! Glupe li slike!Nek ide zbogom; neću se služiti umijećem.Dopustimo tad da je lud. Sad ostajeDa pronađemo uzrok ovoga efekta -Il bolje reći, uzrok ovoga defekta;Jer taj defektni efekat svoj uzrok ima.Tako. Sad ostaje... Uostalom, ostatakRazmotrite.Ja imam kćer - to jest, imam je dok je moja -Koja, kao savjesno i poslušno dijete,To mi je dala. (Vadi pismo.) Čujte i zaključite.(Čita.) „Božanskoj i najljepotnijoj Ofeliji, idolu moje duše -”To je loš izraz, traljav izraz - „najljepotnija” je traljav izraz. No,sad ćete čuti. Evo: (Čita.) „U izvrsnu bjelinu njenih grudi, ovo,”itd. -KRALJICA: Je li joj to Hamlet poslao?POLONIJE: Samo čas, gospo; izostaviti neću ništa.(Čita.)„Sumnjaj da su zvijezde vatra živa,Sumnjaj da se kreće sunce jarko,Sumnjaj da istina lašcem biva,Al ne sumnjaj da te ljubim žarko.O, draga Ofelijo, ja sam nespretan u slaganju stihova; nisam vještu brojenju svojih uzdaha; ali da te ljubim vrlo mnogo, o,neizmjerno, to vjeruj. Zbogom.Zauvijek tvoj, najdraža gospo, dokje ovo tijelo njegovo, HAMLET.”To mi je kćerka poslušna pokazala.A osim toga mi je povjerila sveO njegovu udvaranju: u koje vrijeme,Na koji način, gdje.KRALJ: Ali kako je onaTu ljubav primila?POLONIJE: Što mislite o meni?KRALJ: Da ste odan i častan čovjek.POLONIJE: Rado bih toDokazao. Dakle, kad ovu žarku ljubavU zaletu primijetih - jer je opazih,To moram reći, prije nego kći mi kaza -Što biste bili mogli pomislit viIl njeno drago veličanstvo kraljica,Da sve sam ja to znao i tajnovit bio,Il da sam, nijem, svom srcu dao mig da šuti,Il da sam lakoumno gledao tu ljubav?Što biste mislili? Ne. Ja se latih posla,I svojoj mladoj gospodični rekoh ovo:„Gospodin Hamlet knez je, iznad tvoje zvijezde;To ne smije biti.” Tad joj naredih da seZaključava pred posjetima njegovim,Da ne prima ni glasnike ni darove.Ona me posluša i pobra plod mog svjeta1;A on, tako odbijen - da skratimo priču -Pade u tugu; onda stade postiti;Tada ga besanica spopade, i slabost;Lakoća tad u glavi; tako silazećiDođe u ludilo u kojem sada bjesni,A zato svi mi tugujemo.KRALJ (Kraljici.): Mislite da je to?KRALJICA: Možda; vrlo vjerojatno.1 svjeta - savjeta
Grupa 5
Pozorno pročitajte polazni tekst (peti tekst) i riješite 21., 22., 23., 24. i 25. zadatak.
Saša Ceci, Milo za drago
Osim uobičajenog odnosa žderač - klopa, u prirodi postoje i zanimljiviji slučajevi interakcije između
vrsta: rak samac sa svojom moruzgvom, vlasulja i riba klaun, pa djetelina i ona bakterija koja može
apsorbirati dušik (za štrebere: rizobija). Ljudima dugo nije bilo jasno kako je moguće da spontano
dolazi do takvog, gotovo dobrohotnog ponašanja između vrsta (pamtimo iz osnovnjaka i križaljki da
se to zove simbioza). A nije im bilo jasno, jer je o prirodi i društvu vladalo isto uvjerenje: da je i Bog
prvo sebi stvorio bradu. U prijevodu - svatko se prvenstveno brine za sebe.
Kako je onda došlo do toga da neki rak naokolo tegli moruzgvu? Iskren, pošten i točan odgovor
bio bi da zapravo ne znamo točno i da možda nikad ni nećemo doznati. No znamo da postoji
optimalna strategija koja započinje s nuđenjem suradnje i u kojoj u konačnici korist imaju obje
strane, pa nije neobično da je i priroda ponekad koristi. Temelji se na jednostavnom principu -
vraćanje milo za drago (tit for tat).
Skužili smo da je ta strategija zbilja jako dobra kad je s njom ruski matematičar Anatol Rapoport
pobijedio na natjecanju u rješavanju „dileme zatvorenika”. Bilo je to na turniru koji je 1979.
organizirao Robert Axelrod, profesor politologije sa Sveučilišta u Michiganu. Dilema zatvorenika
idealizirani je problem koji se proučava u teoriji igara - dva čovjeka privedena su i razdvojena, a
istražitelji im nude manju kaznu ako priznaju zločin koji su zajedno počinili. Situacija je ovakva - ako
oba priznaju, dobit će nešto umanjenu kaznu. Ako ni jedan ne prizna, istražitelji nemaju dovoljno
dokaza i oba dobivaju neku minimalnu kaznu. No ako samo jedan prizna - taj postaje svjedok
pokajnik i biva oslobođen, dok drugi dobiva maksimalnu kaznu.
Ako se igra samo jedan krug, očito je da je optimalna strategija da oba priznaju i izbjegnu
maksimalnu kaznu. No ideja Axelrodova natjecanja bila je da se igra više krugova na bodove i da
svaka strategija igra protiv svih ostalih (liga-sustav). Rapoportova pobjednička strategija glasila je
otprilike ovako:
(1) u prvom krugu ne priznaj (dakle, surađuj s drugim zatvorenikom)
(2) ako on prizna, u sljedećem krugu priznaj i ti (osveti se - milo za drago)
(3) ako on ne prizna, u sljedećem krugu surađuj (na dobro vrati dobrim i ne budi zlopamtilo).
Rezultat je bio iznenađujući, ne samo zbog jednostavnosti ove strategije, već i zbog implikacija koje
je imao na društvo - nuđenje i uzvraćanje suradnje, kažnjavanje nesuradnje i brzo opraštanje jest
najpovoljnija strategija. Ili, kako je Richard Dawkins zgodno izokrenuo britansku verziju poslovice
o Bogu i bradi - dobri momci stižu prvi na cilj (good guys finish first). Važno je reći da su neke
strategije prošle bolje u srazu s ovom strategijom, ali bi na kraju balade ona bila ukupni pobjednik
(nešto kao Keke Rosberg u Formuli 1, tri godine kasnije).
Grupa 6
Pozorno pročitajte polazni tekst (šesti tekst) i riješite 26., 27., 28., 29. i 30. zadatak.
Lidija Šare, Mediteranska kuharica 2
Razne vrste ribe, koje se obično nalaze na tržištu, brojne su i idu od riba masnoga mesa (sardele,
skuše), srednje masnoga (inćuni, cipli, sabljarka, tuna, trlje) do izrazito mršavoga (arbun, obliš,
grdobina, sarag, lubin, list, komarča, itd.), zatim ribe koje se prodaju na režnjeve, sitna riba, školjkaši,
mekušci s ljušturom ili bez nje. Nije uvijek lako nabaviti ribu i dobro bi bilo da na početku potražite
pomoć, primjerice, nekoga iskusnog prodavača ribe kojemu će biti drago da s vama podijeli svoje
znanje. Bitno svojstvo ribe koju nikako ne smijete zanemariti, bez obzira na vrstu ribe koju želite
nabaviti, jest njezina svježina. Da biste znali je li riba svježa, nudimo vam nekoliko korisnih savjeta.
Pogledajte prije svega oko, koje mora biti živo i bistro. Odbacite ribu bez očiju ili, još gore, bez glave.
Ljuske moraju dobro prianjati uz tijelo (kod ribe koja nije svježa, ljuske su dignute). Ne kupujte ribu
kojoj su očišćene ljuske. Boja se mora prelijevati, gotovo je metalna. lzbjegavajte ribu koju prskaju
vodom da bi izbjegli sušenje, jer bi se lako moglo dogoditi da nije svježa. Škrge moraju biti crvene i
vlažne, listići netaknuti. Kod stare ribe škrge postaju najprije grimizne, a zatim smeđe boje, a pločice
se otvaraju. Meso mora biti čvrsto, otporno na dodir, a želudac nadut. Ako na pritisak prsta ostane
otisak, riba nije svježa. Miris mora biti jedva primjetan. Budite sumnjičavi prema ribi koja je obložena
algama: uglavnom služe da sakriju početak lošega mirisa. Jastoge, velike rakove i jegulje najbolje je
nabaviti još žive, a jednako je tako i s mekušcima u ljušturi. Ne kupujte školjke koje se ne zatvaraju
na dodir. Meso mekušaca (školjki) ne smije biti bez sjaja, suho i ne smije imati kiselkasti miris.
Kuhanje:
Kuhanje ribe jedan je od najjednostavnijih načina pripremanja, ali ipak zahtijeva malo pozornosti.
Pripremite prvo court-bouillon: uzavrite slanu vodu koju ste začinili režnjem celera, jednom mrkvom,
jednim crvenim lukom razrezanim na pola, jednim listom lovora, strukom peršina, čašom bijeloga
vina, ako više volite bijelim octom ili jednim limunom izrezanim na kriške. Kuhajte sat vremena,
a zatim pustite da se malo ohladi. U međuvremenu pripremite ribu: očistite ljuske i želudac, ali je
ostavite cijelu, s glavom i repom. Zatim stavite ribu u lonac i pustite da uzavri na laganoj vatri.
Za ribu od 800 grama računajte na otprilike 20 minuta kuhanja od trenutka kada je voda ponovno
uzavrela. Pustite da kuha na laganoj vatri, jedva da vrije. Riba je gotova kada je oko bijelo. Škampi
i rakovi moraju biti bačeni u court-bouillon koji vrije i izvađeni tek što je vrenje ponovno počelo.
Za ovo je potrebna ovalna ili pravokutna posuda s rešetkom koja se može izvlačiti i s poklopcem.
Rešetka je potrebna da se ribu može dobro namjestiti i držati je ravno dok se kuha, a osim toga,
kada je skuhana, nakon što smo je ostavili da odleži malo vremena u ribljoj juhi, rešetka vam
pomaže da lako izvadite ribu, a da je pri tome ne slomite. U takvoj posudi mogu se kuhati i
plemeniti jastozi.
Grupa 7
II. Književnost
Zadatci bez polaznoga teksta
Zadatci višestrukoga izbora.
U zadatcima višestrukoga izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.
Točan odgovor donosi jedan bod.
Grupa 8
III. Hrvatski jezik
Zadatci višestrukoga izbora.
U zadatcima višestrukoga izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.
Točan odgovor donosi jedan bod.
Grupa 9
Zadatak višestrukoga izbora s nadopunjavanjem
U zadatku višestrukoga izbora s nadopunjavanjem (58.1. - 58.5.) od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.
Svaki točan odgovor donosi jedan bod. U zadatku višestrukoga izbora s nadopunjavanjem (58.1. - 58.5.) moguće je ostvariti 5 bodova.
U društvenome okruženju srednjega vijeka nastajala je književna, odnosno oralna kultura koja je po svojim glavnim obilježjima bila predmoderna. Ponajprije, autori su imali svoju publiku, (1.) _ nisu imali mogućnosti da se iskažu u oblicima komunikacije koje danas nazivamo književnim tržištem. (2.) _ je bilo malo, a (3.) _ od dvora do dvora ili od jedne crkvene pisarne do druge vrlo sporo. Kako autorskih prava nije bilo ni u začetcima, dvorski ili samostanski prepisivači mogli su u djelo unositi (4.) _ osobne književne ambicije. Od nekih poznatih djela sačuvano je (5.) _ različitih inačica, katkad sa znatnim sadržajnim promjenama.