Matura 2024 - Ljeto - Hrvatski jezik

Matura

Matura iz hrvatskoga jezika na ljetnom roku u 2024. godini.

Čitanje, Književnost

Pozorno pročitajte sve upute i slijedite ih.
Ispit traje 100 minuta.

Kada riješite zadatke, provjerite odgovore.
Želimo Vam mnogo uspjeha!

Grupa 1

I. Čitanje

Zadatci s polaznim tekstom.
Zadatci višestrukoga izbora.

U zadatcima višestrukoga izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.
Točan odgovor donosi jedan bod. Zadatci od 1. do 30. odnose se na polazne tekstove.

Visoki jablani

Oni imaju visoka čela, vijorne kose, široke grudi;
od gromora njina glasa šuma i more se budi,
a kada rukom mahnu, obzori svijeta se šire
i bune, i prodiru u vis, u etire.

Ali, za svoju snagu oni su zahvalni patnji,
bijedi, sužanjstvu, gladi i njinoj crnoj pratnji.
Oni imaju snagu vjere što živi u smaku,
i vrelo svjetlosti što tinja u mraku,
i sunce u oblaku...

Oni imaju polet orlova, srčanih zračnih ptica,
oni poznaju pjesmu naših najdubljih žica,
uzdušni piloti, nebeski piloti,
za svijet u slobodi, za svijet u ljepoti,
ljudi svojih djela, djeca svojih ruku,
rođena u plaču, sazrela u muku.

Njina muška desna neprestano zida
dvore čovječanstva. Dom Prometeida

^{1}

!
I gdje tinja savjest, kao iskra sveta,
oko njih se kupi orijaška četa
za slobodu prava.

Ali u samoći njihova je glava
ispravna i čista povrh mračne rulje,
gdje ih ne razumiju glupani i hulje,
kao vršak divnih, zelenih jablana,
režući do munje vedri obzor dana.

Tako, uistinu, do njih vode puti,
gdje se pojas rijeke u dolini sluti,
gdje se sitno cvijeće plavi, ruji, žuti;
nagnuti u ponor nebeskoga svoda
dok crvena jesen drumovima hoda.

Mi stupamo bijelim dolom u tišini,
oni, sami, gordi, dršću u visini,
muče žednu zjenu ili revnu opnu;
što ne mogu, što ne mogu da nas uvis popnu.

Povrh njina vrška gdje se pjesme gnijezde
samo vile lete, ili bure jezde;
a nad njima sunca: samo zvijezde, zvijezde!

^{1}

Prometeidi - ljudi geniji koji su na bilo koji način pomagali čovječanstvu

Grupa 2

Pozorno pročitajte polazni tekst (drugi tekst) i riješite 6., 7., 8., 9. i 10. zadatak.

Posljednji Stipančići

Prvi bi jelo uzeo Stipančić, zatim metnuo na pladanj Jurju, a posljednja bi uzela Valpurga.
I stalo bi se jesti bez riječi. No najednom rekao bi Stipančić hladnim glasom ispitujućega učitelja,
ne pogledavši Jurja:

Četiri stotine osamdesete prije Isusa?
Miltijades pobijedio kod Maratona, - rekao bi Juraj, ne dižući očiju s pladnja.
Dobro. Šezdesete prije Isusa?
Prvi trijumvirat: Cezar, Pompej i Kras.
Prva križarska vojna? - nastavio bi otac jednako automatski (...).
Molim! Dijete od devet godina! - pokazao bi tad otac rukom na Jurja i glasom koji je, od

same uzbuđenosti, imao prizvuk srditosti. On ne bi pritom gledao Valpurgu, kao da na to treće lice
upozoruje, ali bi ona kimnula sporazumno glavom i pogledala svojim tihim očima Jurja kako se viša
bića gledaju.
(...)
Kad je Luciji bilo šest godina, dozvoli otac da smije i ona sjedjeti za obiteljskim stolom. To je bila
velika radost za Valpurgu, koja bi u povjerljivom razgovoru s Veronikom znala reći: - Bože moj, zašto
smo mi ženske na svijetu? Eto, sva briga očeva ide sinu, a ova sirotica kao da i nije naše dijete.
Čitavo je jutro učila Lucija kako će se ponašati kod stola, a kad je bilo pred objed, umila ju je i
počešljala još jednom i preodjela je od glave do pete. Kad ju je pogledala tako opremljenu, da se
dolično prikaže ocu, bila je zadovoljna i slatko poljubila malu: - Vidjet ćeš kako ćeš se dopasti ocu,
samo se pametno ponašaj!
Lucija, kojoj je glavni osjećaj prama ocu bio da je u kući vrhovna glava, da se poradi njega ne
smije glasno govoriti ni trčati po hodnicima, - čekala je s dvojakim čuvstvom taj prvi objed gdje će
i ona sjedjeti s ocem, majkom i Jurjem kod istoga stola. Bilo je s jedne strane iščekivanje nečega
lijepoga i ugodnoga, čime djeca svakoj novosti i promjeni u susret idu, a podupirala je taj njezin
osjećaj i Veronika s mlađom služavkom, koje su joj, hineći zavist, govorile: - Gle, pa ti ćeš bome
s gospodinom ocem sjedjeti kod istoga stola! ... - A opet je tu radost mutio strah što ga nije mogla
nikada odijeliti od pomisli na oca i kojega bi se sretno riješila istom onda kad bi se po glasnom
Veronikinom razgovoru sa susjedama ili pjevanju mlađe služavke osvjedočila da je otac s Jurjem
umakao s maloga trga u susjednu ulicu. (...)
Drugi se dan nije dala Lucija k stolu, makar da joj je mati obećavala svega: ona je voljela
objedovati s Veronikom u kuhinji. Kad su već otac i Juraj sjedjeli za stolom, mati ju je nježno
turala k stolu i sakrila joj zaplakano lice. Kad ju je napokon sjela do sebe, udarila je Lucija plakati.
Valpurga baci pogled k mužu, čije je namršteno lice i strog pogled govorio jasno kako ga se Lucijino
ponašanje prima. Napokon je rekao jedva razumljivim glasom: - Što to vodiš k stolu? - pa otvorio s
Jurjem njihov naučni razgovor. (...)

Kad je Juraj izišao iz sobe, okrene se Stipančić Valpurgi:
Genijalna glava! Ako se meni što dogodi, prodaj i krevet ispod sebe da dovrši nauke. Od toga

ćeš dječaka doživjeti više nego možeš i pomisliti.

Grupa 3

Pozorno pročitajte polazni tekst (treći tekst) i riješite 11., 12., 13., 14. i 15 zadatak.

James Joyce: Portret umjetnika u mladosti

Na prostranim igralištima vrvjelo je od dječaka. Svi su vikali, a prefekti

^{1}

su ih poticali glasnim
povicima. Večernji zrak bijaše blijed i hladan, i nakon svakog napada i udarca nogometaša
zamazana bi kožna lopta poletjela kao troma ptica kroz sivu svjetlost. On se držao izvan vidjela
svog prefekta, izvan dosega surovih nogu, hineći kadikad da trči. Usred te vreve od igrača osjećaše
kako mu je tijelo maleno i slabunjavo, a oči mu bijahu slabe i suzne. Rody Kickham nije bio takav:
svi su drugovi govorili da će postati vođa četvrtog i petog razreda.
Rody Kickham bijaše zgodan dečko, ali onaj ogavni Roche bijaše smrad. (...) Gad Roche imao je
krupne šake. (...) I jednoga dana je upitao:

Kako ti je ime?

Stephen je odgovorio: Stephen Dedalus.
Tada je Gad Roche rekao:

Pa kakvo li je to ime?

I kad Stephen nije znao odgovoriti, Gad Roche je upitao:

Što ti je otac?

Stephen je odgovorio:

Gentleman.

Zatim je Gad Roche upitao:

Je li činovnik?

Premještao se s noge na nogu držeći se nekako postrance od igrača i s vremena na vrijeme
bi malo potrčao. Ali ruke su mu pomodrele od studeni. Turnuo ih je u džepove svoga sivog kaputa
s pâsom

^{2}

. Bijaše to pâs od jednog džepa do drugog. A dati pâs značilo je također izmlatiti kojeg
druga. Jednoga je dana neki učenik rekao Cantwellu:

Smjesta ću ti dati pâs.

Cantwell je odgovorio:

Hajde i pokaži se junakom. Podaj pâs Cecilu Thunderu. Volio bih te vidjeti. On će ti dati nogom

u stražnjicu.
To baš nisu bile lijepe riječi. Mati mu je rekla da ne razgovara sa surovim dječacima u školi.
Lijepa majka! Prvog dana u predvorju samostana kad se opraštala s njim, podigla je koprenu do
nosa da bi ga poljubila, a nos joj i čelo bijahu pocrvenjeli. Ali on se pravio da ne vidi kako ona malo
što ne zaplaka. Ona je bila lijepa majka, ali nije bila tako lijepa kad je plakala. A otac mu je dao dva
komada po pet šilinga za sitne troškove. I tada mu je rekao neka piše ako mu što zatreba i neka
nikada, što bilo da bilo, ne oda nijednog druga. Zatim se na vratima samostana rektor rukovao s
njegovim ocem i njegovom majkom, dok mu je habit lepršao na vjetru, našto su se kola u kojima je
bio njegov otac i njegova majka odvezla. Vikali su mu iz kola i mahali rukama:

Zbogom, Stephen, zbogom!
Zbogom, Stephen, zbogom!

Nađe se u vrevi gdje su se otimali za loptu i, prestrašen od sijeva očiju i od prljavih cipela, sagne
se i izvuče iz tiske. Dječaci su se natezali i stenjali, a cipele im strugahu, udarahu i toptahu. Zatim
žute cipele Jacka Lawtona izbave loptu, i sve ostale cipele i noge potrče za njom. On malo potrči za
njima i zatim se zaustavi. Nema smisla trčati. (...)
U učionici bi bilo udobnije nego ovdje napolju na studeni. Nebo blijedo i hladno, a u samostanu
gore svjetla. (...) Tako lijepa i topla bijahu svjetla u samostanu. Bijaše to kao u nekoj knjizi. Možda je
tako izgledala Leicesterska opatija3. A u Pravopisu doktora Gornwella ima tako lijepih rečenica. Kao
pjesme, pa ipak samo rečenice po kojima se učio pravopis.
Leicester opatijo!
Gdje je Wosley zlopatio;
Moraše ga ukopati opati.
Koga svana ozlijede,
Taj boluje od ozljede.
Kako bi bilo lijepo ležati na ćilimu pred kaminom podbočivši glavu rukama i misliti na te izreke.

^{1}

prefekt - ravnatelj neke ustanove, odgojitelj u sjemeništu i sl.

^{2}

pâs - remen

^{3}

opatija - kompleks samostanskih zgrada (i pripadajućih posjeda)

Grupa 4

Pozorno pročitajte polazni tekst (četvrti tekst) i riješite 16., 17., 18., 19. i 20. zadatak.

Ivan Gundulić, Dubravka

RIBAR
Čestiti pastiru, ti pjevat pȍdranī,
er vodiš u miru pokojan tvoje dni;
ufanja, jaoh, a mâ nesreća ne stječe
pobjeguć iz doma, tukuć se daleče.

^{1}

RADMIO
Ko god si, ne cvijeli ni tvojijem nesrećam
kobi dan veseli

^{2}

ki je srećan svima nam!
Općena sloboda, vrh svega najdraža,
koju nam bog poda naš pokoj

^{3}

uzmnaža.
Nu ako si ti ribar, kô kaže vas čin tvoj

^{4}

,
koja ti čini stvar k Dubravi doć ovoj?

RIBAR
Za shranit

^{5}

staros mû i odahnut bez sile
u gnijezdu slatkomu slobode primile.
Primorja naša sva u ništa sila zbi

^{6}

:
Dubrava sama ova vlada se po sebi.
Po njih svijeh srdita zvijer

^{7}

trči i rži,
i grabi i hita i u noktijeh sve drži.
Ovdi čut zle zvijeri ni inoga glasa nî
neg što sam žuberi tih slavic na grani.
Tvrda u nas nije kuća da od sile prihude
bludnika goruća ocu kćer sabljude

^{8}

.
Ovdi nije sirote ku sila potište,
ni se boji sramote ko ju sam ne ište.
Toliko je vladanje silno u nas, da se tî,
žena, djeca, imanje ne možeš tvoj rijeti

^{9}

.
U mjesti je ovemu slobode čestit dar
svak sebi i svemu svomu je gospodar.
Razlog, pravda i mjera svemu je zlato u nas,
prodava na nj

^{10}

vjera, život se, duša i čâs;
duša i čâs ovuda ne ide za platom,
ni mjere u suda pritežu pod zlatom.
Stvari u nas tej nije kom voljan mož se čut

^{11}

;
kupovat trijebi je

^{12}

, ako hoć odahnut.
Vrsta ovdi

^{13}

u časnoj zabavi
sred mirna pokoja veselo boravi.
Tijem teško nam svime i lele vrh svega
pod jarmom teškime gospostva tuđega,
a blȁgo svijem vami ki ončas s poroda
slobodni i sami sebi ste gospoda

^{14}

.
Da uzdrži višnja vlas

^{15}

u bitju

^{16}

vas tomu,
a tko ište zlo na vas zlo našô na domu!

^{1}

pobjeguć iz doma, tukuć se daleče - bježeći iz doma, lutajući nadaleko

^{2}

ni tvojijem nesrećam / kobi dan veseli - ni svojim nesrećama ne kvari dan veseli

^{3}

naš pokoj - naš miran život

^{4}

kô kaže vas čin tvoj - kako se vidi po tvojemu izgledu

^{5}

za shranit - da sačuvam, da sklonim

^{6}

Primorja naša sva u ništa sila zbi - hrvatske krajeve uz more (tj. Dalmaciju) sila (tj. tuđinska, mletačka vlast) uništi

^{7}

srdita zvijer - ljuti lav, simbol mletačke vlasti

^{8}

Tvrda u nas nije kuća da od sile prihude / bludnika goruća ocu kćer sabljude. - u nas (u Dalmaciji) ni tvrda kuća nije dovoljno sigurna da od zla bludnika sačuva ocu kćer

^{9}

ne možeš tvoj rijeti - ne može se smatrati tvojim

^{10}

na nj - za nj (tj. za zlato)

^{11}

voljan mož se čut - slobodan se možeš osjećati

^{12}

trijebi je - potrebno je, treba

^{13}

vrsta ovdi svakoja - ovdje svi staleži (klase)

^{14}

sebi ste gospoda - sebi ste gospodari

^{15}

vlas - vlast

^{16}

u bitju - u stanju

Grupa 5

Pozorno pročitajte polazni tekst (peti tekst) i riješite 21., 22., 23., 24. i 25. zadatak.

Čist zrak - zdrav život

Bilo bi lijepo stanovati u prirodi, u kući koja je izgrađena tako da diše zajedno s okolišem i napaja
se isključivo čistom, obnovljivom energijom sunca, vjetra, vode i zemlje. No, suvremeno stanovanje
često se svodi na umjetne materijale i lošu klimatizaciju zbog čega je zrak u mnogim domovima
onečišćen visokim koncentracijama štetnih kemijskih spojeva, prašine, plijesni...
Pribroje li se tome nepovoljni vanjski uvjeti - primjerice, življenje u blizini gradskih prometnica
na kojima nastaje velika količina ispušnih plinova, potom tvornica i smetlišta koji nisu uređeni
prema ekološkim standardima, pa poljoprivrednih površina koje se tretiraju pesticidima - postavlja
se pitanje koliko uopće možemo utjecati na kakvoću zraka koji udišemo. Stručnjaci preporučuju
niz načina da barem djelomice smanjimo utjecaj vanjskih onečišćivača, a unutar vlastita četiri
zida možemo, kažu, u mnogočemu kontrolirati količinu štetne „kemije” jer ona većinom potječe iz
predmeta koje koristimo.
Glavobolja, dišne tegobe, alergije, iritacije očiju, nervoza i umor mogu biti posljedica udisanja
kemijskih spojeva poput formaldehida, benzena, trikloretana i ksilena, koji se najčešće nakupljaju u
zraku u zatvorenim prostorima, zato što isparavaju iz namještaja, sagova, zavjesa, presvlaka, boja,
lakova, ljepila, sredstava za čišćenje i sličnog.
Birajte pokućstvo od cjelovitog drva, tretiranog samo ekološkim premazima. Pritom dajte
prednost i drugim prirodnim materijalima: kamenu, keramici, juti, sisalu, konoplji, lanu, pamuku,
ramiji, vuni, svili... Najpoželjnije su tkanine organskog podrijetla, obojene prirodnim bojama.
Izbjegavajte osvježivače zraka, insekticide i deterdžente od sintetičkih kemijskih sastojaka.
Zamijenite ih prirodnim sredstvima na biljnoj bazi te domaćim pripravcima od sode bikarbone,
limuna, soli, eteričnih ulja...
Očuvajte drveće, živice i travnjake uokolo zgrada jer su biljke savršena prirodna klimatizacija za
pročišćavanje zraka i proizvodnju kisika, a ujedno i fizički onemogućuju prodor nepoželjnih čestica.
Raslinjem „filtrirajte” balkone i terase na kojima možete uzgojiti biljne pregrade (npr. od šimšira, tuja
ili bambusa) ili načiniti brajdu (pergolu) pomoću puzavica. Pročišćavanju zraka u stanu pomažu
kućna paprat, jedarce, bršljan, zeleni ljiljan, dracena, bambus-palma i filodendron. Ove sobne biljke
poznate su kao „gutači” štetnih kemijskih spojeva. NASA-ino istraživanje pokazuje da sobno bilje
djeluje kao pročišćivač zraka jer lišće i korijenje upijaju kemijske zagađivače koje ispuštaju sintetički
materijali. Ako imate djecu ili kućne ljubimce, pobrinite se da biljke nisu otrovne.
Što je prostor zagrijaniji, veće je otpuštanje otrovnih para iz sintetičkih predmeta i kemijskih
sredstava. Stoga u stanu održavajte umjerenu temperaturu. Redovito provjeravajte ispravnost
peći na plin ili drva, kao i kamina i dimnjaka, kako biste spriječili prekomjerno stvaranje ugljikova
monoksida i čađe. I ne zagađujte zrak duhanskim dimom.
Pročišćivači zraka i filteri odlični su za uklanjanje dima i prašine, ali nisu posebno učinkoviti
u otklanjanju štetnih plinova. Ako ne otvarate prozore zbog straha od velikog računa za grijanje,
promislite bolje jer je prozračivanje najbolji način da oslobodite svoj dom kemikalija. Otvorite prozor
barem na deset minuta nekoliko puta na dan kako biste povećali cirkulaciju zraka.
Dakle, uređaji za klimatizaciju, pročistači i ovlaživači zraka mogu biti od velike pomoći, ali samo
ako ih upotrebljavate umjereno te redovito održavate i mijenjate filtre. Kad god možete, provjetravajte
prostor kako biste imali i dotok svježeg zraka te lakše spriječili stvaranje vlage i plijesni. Pustite u
stan što više dnevne svjetlosti zato što sunce djeluje kao prirodni dezinficijens protiv štetnih mikroba.

Grupa 6

Pozorno pročitajte polazni tekst (šesti tekst) i riješite 26., 27., 28., 29. i 30. zadatak.

Igor Berecki, Zombie-virusi izazivaju infekcije i nakon što su 48 500 godina proveli zamrznuti u permafrostu

Sve toplija ljeta i sve kraće zime na Arktiku otapaju vječni led i permafrost - smrznuti sloj tla
ispod površine zemlje - otkrivajući slojeve Zemljine geološke i biološke prošlosti iz kojih bi se, nakon
što su u polarnom zamrzivaču mirovali desetke tisuća godina, mogli osloboditi bakterije i virusi s
potencijalom ugrožavanja zdravlja ljudi i životinja.
(...)
Apokaliptičnoj prijetnji odmrznutim, mrtvim-a-živim „zombie” mikroorganizmima osim toga treba
pribrojiti i kemijski radioaktivni otpad koji još iz doba hladnog rata stoji uskladišten u permafrostu
kako ne bi naštetio divljim životinjama i poremetio ekosustave, a također se može osloboditi tijekom
otapanja.
Permafrost predstavlja značajan dio globalnoga ekološkog sustava jer prekriva petinu sjeverne
hemisfere tisućljećima održavajući ledeni okov u područjima arktičkih pustopoljina (tundre) i
borealnih četinarskih šuma (tajge) Aljaske, Kanade i Rusije. Razlog zašto je permafrost dobar
medij za dugovječnu pohranu biološkog materijala nije samo zato što je smrznut; vječno ledeno tlo
osim toga prostor je bez kisika u koji ne prodire ni svjetlost, dakle doslovce ima karakteristike koje
suvremena prehrambena industrija ističe kao preporuku za održavanje dugotrajne svježine: „Čuvati
zaštićeno od zraka, na hladnom i tamnom mjestu.”
Vječno smrznuta zemlja služi kao neka vrsta vremenske kapsule, čuvajući - osim drevnih virusa

i mumificirane ostatke brojnih izumrlih životinja koje su znanstvenici posljednjih godina uspjeli

iskopati i proučavati, uključujući mladunce špiljskog lava i vunastog nosoroga. Ustvari, ako ćemo
iskreno, uopće nisu iskopani, nego su se sami pojavili nakon što se otopio led iznad permafrosta
starog 30 000 godina. Naime, arktičke se regije zagrijavaju i do četiri puta brže od ostatka
planeta, što gornji sloj nekada ledeno okamenjenog permafrosta pretvara u normalno, blatnjavo
tlo omekšano vodom iz odmrznutog leda. A u njemu se razbuđuju i oslobađaju svi virusi i bakterije
kojima je u pradavnom dobu vrijeme stalo, zarobljeno ledenim okovom.
(...)
Ne moramo ići čak ni jako daleko u prošlost kako bismo naišli na smrznute viruse koji su
svojedobno uzrokovali smrtonosne bolesti ljudi: na primjer, u selu na poluotoku Seward na Aljasci
iz ženskog je tijela ekshumiranog iz permafrosta 1997. godine analiziran uzorak tkiva pluća, koji je
sadržavao genomski materijal virusa influence H1N1 odgovornog za pandemiju španjolske gripe
1918./1919., koja je tijekom te dvije godine inficirala jednu trećinu tadašnje svjetske populacije i
usmrtila preko 50 000 000 ljudi. A 2012. godine znanstvenici su potvrdili da 300 godina stari, ledom
mumificirani ostatci žene pokopane u Sibiru sadrže genetske potpise virusa koji uzrokuje velike
boginje, bolesti koja je cijepljenjem potpuno iskorijenjena s lica Zemlje još 1970-ih godina.
Između srpnja i kolovoza 2016. u Sibiru se dogodilo izbijanje lokalne epidemije antraksa
(bedrenice), zoonoze (bolesti koja se prenosi između ljudi i životinja), a kojom je bilo zaraženo
stotinjak ljudi i više od 2000 sobova. Epidemiološki tim zadužen za razjašnjenje ovako masovnog
izbijanja te inače rijetke infekcije otkrio je kako je širenje antraksa posljedica odmrzavanja
permafrosta tijekom tadašnjih iznimno vrućih sibirskih ljeta, što je omogućilo starim sporama
Bacillus anthracis da ponovno izbiju na površinu sa starih groblja davno umrlih ljudi i životinjskih
lešina.
(...)
Potencijalne opasnosti koje su trenutačno zamrznute u arktičkom permafrostu uključuju i otpad
zakopan nakon rudarenja teških metala (često i radioaktivnih!), kao i zakopavanje odbačenih
kemikalija kao što je pesticid DDT, koji je zabranjen početkom 2000-ih. A još su od početka
nuklearnih pokusa 1950-ih u tada zamrznute dijelove Arktika svoj radioaktivni otpad masovno
zakopavali i Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države.

Grupa 7

II. Književnost

Zadatci bez polaznoga teksta
Zadatci višestrukoga izbora.

U zadatcima višestrukoga izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.
Točan odgovor donosi jedan bod.

Grupa 8

III. Hrvatski jezik

Zadatci višestrukoga izbora.

U zadatcima višestrukoga izbora od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.
Točan odgovor donosi jedan bod.

Grupa 9

Zadatak višestrukoga izbora s nadopunjavanjem

U zadatku višestrukoga izbora s nadopunjavanjem (58.1. - 58.5.) od više ponuđenih odgovora samo je jedan točan.
Svaki točan odgovor donosi jedan bod. U zadatku višestrukoga izbora s nadopunjavanjem (58.1. - 58.5.) moguće je ostvariti 5 bodova.

Umjetna inteligencija mogla (1.) _ donijeti građanima poboljšanje (2.) _, sigurnije automobile i druge prometne sustave, prilagođene, jeftinije i dugotrajnije proizvode te usluge. (3.) _ se također može olakšati pristup informacijama, obrazovanju i osposobljavanju, što je posebno važno zbog potrebe za učenjem na daljinu. (4.) _, umjetna inteligencija može učiniti radna mjesta sigurnijima jer se za opasne aktivnosti mogu upotrebljavati roboti te može otvoriti nova radna mjesta koja će nastati (5.) _ razvoja industrije temeljene na umjetnoj inteligenciji.